{"id":2,"date":"2013-01-25T13:15:58","date_gmt":"2013-01-25T11:15:58","guid":{"rendered":"https:\/\/hungarologija.ffzg.unizg.hr\/?page_id=2"},"modified":"2018-09-30T13:55:38","modified_gmt":"2018-09-30T11:55:38","slug":"sample-page","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/hungarologija.ffzg.unizg.hr\/?page_id=2","title":{"rendered":"O katedri"},"content":{"rendered":"

Godine 1994. na Odsjeku za op\u0107u lingvistiku i orijentalne studije<\/em> osnovan je studij hungarologije, \u0161to je predstavljalo silno va\u017eno oboga\u0107enje u podru\u010dju filolo\u0161kih struka na na\u0161em fakultetu. \u010cinjenica da je rije\u010d o jednoj ne-indoevropskoj filologiji, ve\u0107 bi sama po sebi bilo dovoljno da se njezino uvo\u0111enje smatra velikim poduhvatom u nastojanjima fakulteta da u tom pogledu po\u010dne prevladavati svoje zaostajanje za velikim sveu\u010dili\u0161tima u svijetu. S druge strane, hungarolo\u0161ka je struka od iznimne va\u017enosti za hrvatsku nacionalnu povijest i kulturu, pa se osnivanjem Katedre za hungarologiju i na tom podru\u010dju popunila praznina koja je predugo postojala.<\/p>\n

Na samom po\u010detku stolje\u0107a \u010dak je postojala Katedra za ma\u0111arski jezik i knji\u017eevnost<\/em>, i znamo da je od 1902. Kazimir Grek\u0161a, sve\u0107enik, cistercit, doktor filozofije i \u00abkraljevski javni profesor ma\u0111arskog jezika i knji\u017eevnosti\u00bb predavao jezike iz ma\u0111arskog jezika i knji\u017eevnosti. Bio je pisac i prevodilac, a objavio je i studije iz povijesti ma\u0111arske knji\u017eevnosti. Objavio je Slovnicu Mad\u017earskog<\/em>. Bio je dekan fakulteta 1910.\/11. a radio je do 1918. kada je postao profesor ma\u0111arske knji\u017eevnosti na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Kolozsv\u00e1ru.
\nPoslije njega je Ivan Bojni\u010di\u0107, \u00absveu\u010dili\u0161ni lektor i kraljevski javni izvanredni profesor\u00bb do 1923. predavao ma\u0111arsku gramatiku za po\u010detnike i \u010ditanje izabranih \u0161tiva<\/em>.<\/p>\n

Kasniji poku\u0161aji, u \u0161ezdesetim i ranim sedamdesetim godinama (Kati\u010di\u0107, Vinja, Kova\u010dec, Bujas) nisu uspjeli, uglavnom uz argument da postoji hungarlogija u Novom Sadu. Tih je godina uveden lektorat, pa se barem moglo u\u010diti ma\u0111arski jezik. Kroz sve to vrijeme ma\u0111arska je strana, tada preko ambasade u Beogradu, poklanjala knjige i brinula o lektoratu.<\/p>\n

Godine 1994. je zajedni\u010dkom inicijativom i suradnjom ma\u0111arskog veleposlanstva, na\u0161eg Sveu\u010dili\u0161ta i Ministarstva znanosti i tehnologije pokrenut studij. Na Filozofskom fakultetu osnovana je pri Odsjeku za op\u0107u lingvistiku i orijentalne studije Katedra za hungarologiju<\/em>. Zadatak da izradi program studija dobila je Milka Jauk-Pinhak. Program je sa\u010dinjen po modelu drugih filolo\u0161kih studija na fakultetu. Problem su od po\u010detka naravno kadrovi, pa je studij u prvih nekoliko godina rada uglavnom bio upu\u0107en na goste profesore iz Ma\u0111arske. Unato\u010d tom – ne sasvim idelanom – kadrovskom stanju studij je uspio postaviti, i cijelo vrijeme sa\u010duvati, visoke standarde. Godine 1997. kre\u0107e se u \u0161irenje nastavni\u010dke ekipe \u2013 u stalni anga\u017eman kao mla\u0111a asistentica uzima se najprije Orsolya \u017dagar Szentesi, zatim kao stalna lektorica Franciska \u0106urkovi\u0107 Major.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i me\u0111udr\u017eavnim ugovorima o znanstvenoj i tehnolo\u0161koj suradnji izme\u0111u Hrvatske i Ma\u0111arske rad na\u0161e katedre ma\u0111arska je strana od po\u010detka podupirala stipendijama, u skromnoj mjeri i pomaganjem u nabavi osnovne infrastrukture za nastavu. Poklonima Ministarstva prosvjete i kulture Republike Ma\u0111arske i nekada\u0161njeg Hungarolo\u0161kog instituta u Budimpe\u0161ti (danas Balassi Int\u00e9zet) , koji brine o studiju ma\u0111arskog u svijetu, knji\u017enice dana\u0161nje Katedre za nekoliko je godina funkcioniranja studija postigla je adekvatnu razinu opremljenosti osnovnom i prate\u0107om literaturom za studiranje.
\nSvake godine ma\u0111arska strana daje \u0161est jednosemestralnih stipendija za Sveu\u010dili\u0161te u Budimpe\u0161ti, pa tamo \u0161aljemo studente tre\u0107e i \u010detvrte godine. Tako\u0111er dobro funkcioniraju okviri za sudjelovanje na\u0161ih studenata hungarologije na raznim ljetnim \u0161kolama ma\u0111arskog kao stranog jezika.<\/p>\n

2005. odlaskom u mirovinu dotada\u0161nje voditlejice studija hungarologije Milke Jauk-Pinhak predstojni\u0161tvo katedre preuzima docentica Orsolya \u017dagar Szentesi. To je ujedno u godina kada se priprema novi reformirani program studija prema bolonjskim na\u010delima. Prelaskom na bolonjski re\u017eim studiranja studij hungarologije dalje provodi svoje tradicionalno visoke strukovno-nastavne standarde. Odanim radom nastavni\u010dke ekipe postavlja se posebni naglasak na prepoznavanje i poticanje individulanih zainteresiranosti i vje\u0161tina na\u0161ih studenata na podru\u010dju na\u0161e struke. Posebno smo ponosni na rezultate na\u0161e prevodila\u010dke radionice, u okviru kojega redovno se prevode na hrvatski renomirana djela suvremene ma\u0111arske knji\u017eevnosti. Na\u0161 je rad na tom planu dobro prepoznat i u Ma\u0111arskoj, pa se na\u0161i studenti ve\u0107 dugih niz godina rado vi\u0111eni sudionici na raznim ljetnim \u0161kolama knji\u017eevnog prevodila\u0161tva u mati\u010dnoj zemlji.<\/p>\n

Unazad nekoliko godina na\u0161a je upisna kvota trideset studenata na prvu godinu, a ta se mjesta redovno i popunjavaju. Broj izdanih diploma s naznakom na\u0161e sruke krajem 2006. godine bio je gotovo devedeset (\u0161to je u prosjeku godi\u0161nje oko 12 diploma, ra\u010dunaju\u0107i od godine kada je studij postigao popunjenost na svim studijskim godinama).<\/p>\n

Krajem 2006. sa strane MZO\u0160 -a odobren je prvi znanstveno-istra\u017eiva\u010dki projekt pri Katedri, u okviru kojega se predvi\u0111a – na temelju serije istra\u017eivanja – objavljivanje kontrastivne gramatike ma\u0111arskog kao stranog jezika za hrvatski korisni\u010dki krug. Time je na\u0161a katedra nakon 12 godina postojanja i pojedina\u010dno uklju\u010dena u znanstveni krvotok Hrvatske, a stvoreni su ujedno i elementarni slu\u017ebeni okviri za \u0161irenje nastavnog kadra, u smislu anga\u017eiranja znanstevnih novaka u budu\u0107nosti.<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Godine 1994. na Odsjeku za op\u0107u lingvistiku i orijentalne studije osnovan je studij hungarologije, \u0161to je predstavljalo silno va\u017eno oboga\u0107enje u podru\u010dju filolo\u0161kih struka na na\u0161em fakultetu. \u010cinjenica da je rije\u010d o jednoj ne-indoevropskoj filologiji, ve\u0107 bi sama po sebi … Nastavi \u010ditati →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"sidebar-page.php","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hungarologija.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2"}],"collection":[{"href":"https:\/\/hungarologija.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/hungarologija.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hungarologija.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hungarologija.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/hungarologija.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1686,"href":"https:\/\/hungarologija.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2\/revisions\/1686"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hungarologija.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}