Dana 31. kolovoza 2025. preminuo je profesor Istv\u00e1n L\u0151k\u00f6s, vrhunski poznavatelj ma\u0111arsko-hrvatskih knji\u017eevnih veza, me\u0111unarodno poznat i priznat kroatist i istra\u017eiva\u010d srednjoeuropske komparatistike, dopisni \u010dlan HAZU-a.<\/p>\n\n\n\n
Ro\u0111en je u Egeru 10. studenoga 1933. godine. Godine 1957. diplomirao je ma\u0111arski i ruski jezik i knji\u017eevnost na Sveu\u010dili\u0161tu u Debrecenu; tada se po\u010deo upoznavati i s hrvatskim jezikom i kulturom. Predavali su mu izvrsni ma\u0111arski slavisti, a osobito sna\u017ean utjecaj imao je na njega profesor Endre Angyal, istra\u017eiva\u010d hrvatske barokne knji\u017eevnosti. Od 1960. bio je profesor povijesti ma\u0111arske knji\u017eevnosti na Pedago\u0161koj akademiji u Egeru, od 1985. docent na Odsjeku za svjetsku knji\u017eevnost Sveu\u010dili\u0161ta u Debrecenu, od 1988. predstojnik Odsjeka, a od 1999. do umirovljenja 2003. redoviti profesor.<\/p>\n\n\n\n
Od ranih 1960-ih bio je u osobnom kontaktu i prijateljstvu s Miroslavom Krle\u017eom, Ervinom Sink\u00f3m, kasnije i s Nedjeljkom Fabrijem; odr\u017eavao je stru\u010dne veze s Ivom Frange\u0161om, Jak\u0161om Ravli\u0107em, Milanom Ratkovi\u0107em, Jaroslavom \u0160idakom te s mla\u0111om generacijom knji\u017eevnih povjesni\u010dara. Kao gostuju\u0107i profesor, izme\u0111u 1995. i 2006. odr\u017eavao je nezaboravne komparatisti\u010dke kolegije na Katedri za hungarologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (\u201eMa\u0111arska knji\u017eevnost u europskom kontekstu\u201c; \u201eHrvatsko-ma\u0111arske knji\u017eevne veze\u201c).<\/p>\n\n\n\n
Njegovu znanstvenu orijentaciju i istra\u017eiva\u010dki habitus trajno je oblikovala nova hungarologija 1930-ih, usmjerena na prou\u010davanje srednjoeuropskih kulturnih veza, koja je posebnosti ma\u0111arske nacionalne samospoznaje uvijek definirala kao rezultat stoljetnoga dijaloga sa susjednim kulturama. Istv\u00e1n L\u0151k\u00f6s imao je va\u017enu ulogu u obnovi ove \u0161ire shva\u0107ene hungarologije u njezinu knji\u017eevnopovijesnom smjeru, od 1960-ih godina nadalje. Kao filolog ostvario je zna\u010dajne rezultate i u istra\u017eivanju povijesti hrvatsko-ma\u0111arskih knji\u017eevnih veza. Glavne istra\u017eiva\u010dke teme kretale su mu se od reformacije u 16. stolje\u0107u i baroka u 17. stolje\u0107u pa sve do 19. i 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Autor je monografija, me\u0111u ostalim, o hrvatskim epskim prethodnicima ma\u0111arskog epa Nikole Zrinskog (1997), o stvarala\u0161tvu Ksavera \u0160andora Gjalskog (2008), o Krle\u017einim Baladama Petrice Kerempuha (1999). Posebno se zanimao za naratolo\u0161ke reprezentacije nacionalnih identiteta, koje su se ponekad preklapale, a ponekad sukobljavale, te za hrvatsku i ma\u0111arsku romanesknu knji\u017eevnost 19. stolje\u0107a (Nacionalni identitet i roman: Predod\u017eba o Ma\u0111arima u hrvatskoj prozi 19. stolje\u0107a, 2004 \u2013 objavljen na ma\u0111arskom). U vrijednom zborniku studija Litteratura kajkaviana: kajkavska knji\u017eevna povijest vi\u0111ena ma\u0111arskim o\u010dima (2014 \u2013 objavljen na ma\u0111arskom) analizirao je me\u0111uodnose kajkavske i ma\u0111arske knji\u017eevnosti.<\/p>\n\n\n\n
Uz komparatisti\u010dke radove objavljene na hrvatskom, njema\u010dkom i ma\u0111arskom jeziku, dao je velik doprinos upoznavanju hrvatske knji\u017eevnosti u Ma\u0111arskoj svojom na ma\u0111arskom jeziku pisanoj povijesti hrvatske knji\u017eevnosti (A horv\u00e1t irodalom t\u00f6rt\u00e9nete, 1996) i<\/p>\n\n\n\n
popratnom antologijom (Horv\u00e1t irodalmi antol\u00f3gia, 2004), u kojoj je brojna va\u017ena hrvatska djela objavio na ma\u0111arskom u vlastitim vrsnim prijevodima.<\/p>\n\n\n\n
Za svoje je radove primio vi\u0161e uglednih knji\u017eevnih nagrada (Nagrada Davidias, 1997, 2008, 2011; Nagrada INE, 2003); za svoj znanstveni rad 2017. godine odlikovan je \u201eRedom Danice hrvatske s likom Marka Maruli\u0107a\u201c. HAZU-ov Razred za knji\u017eevnost izabrao ga je 2000. godine za dopisnog \u010dlana.<\/p>\n\n\n\n
Djela prof. Istv\u00e1na L\u0151k\u00f6sa: 1. Hidak jegy\u00e9ben, Budapest, 1974. 2. Magyar \u00e9s d\u00e9lszl\u00e1v irodalmi tanulm\u00e1nyok, Budapest, 1984. 3. A horv\u00e1t irodalom t\u00f6rt\u00e9nete [Povijest hrvatske knji\u017eevnosti], Budapest, 1996. 4. Zr\u00ednyi eposz\u00e1nak horv\u00e1t epikai el\u0151zm\u00e9nyei, Debrecen, 1997. 5. D\u00e9li szl\u00e1v\u2013magyar szellemi kapcsolatok, Miskolc, 1997. 6. A Kaptolt\u00f3l a Ludovik\u00e1ig. Horv\u00e1t nemzettudat \u00e9s magyars\u00e1g\u00e9lm\u00e9ny Miroslav Krle\u017ea \u00e9letm\u0171v\u00e9ben, Budapest, 1997. 7. Hrvatsko-ma\u0111arske knji\u017eevne veze, Zagreb 1998. 8. Erlebnisse und Rezeption. Krle\u017eas Kerempuh-Balladen aus ungarischer Sicht, M\u00fcnchen, 1999.<\/p>\n\n\n\n
9. Nemzettudat, nyelv \u00e9s irodalom. Horv\u00e1t\u2013szlov\u00e9n\u2013magyar irodalom \u00e9s m\u0171vel\u0151d\u00e9st\u00f6rt\u00e9neti interferenci\u00e1k, Budapest, 2002. 10. Od Maruli\u0107a do Krle\u017ee, Split, 2003. 11. Nemzettudat \u00e9s reg\u00e9ny. Magyars\u00e1gk\u00e9p a 19. sz\u00e1zadi horv\u00e1t sz\u00e9ppr\u00f3z\u00e1ban, Debrecen, 2004. 12. Horv\u00e1t irodalmi antol\u00f3gia [Antologija hrvatske knji\u017eevnosti], Budapest, 2004. 13. Kroatisti\u010dke i croatohungarolo\u0161ke teme, Budapest, 2007.<\/p>\n\n\n\n
14. Horv\u00e1t-magyar \u00e9s szerb-magyar irodalmi interferenci\u00e1k, Budapest, 2007. 15. Croatohungarica. Hrvatsko-ma\u0111arske knji\u017eevnopovijesne teme, Zagreb, 2008.<\/p>\n\n\n\n
16. Ksaver \u0160andor Gjalski, Budapest, 2008. 17. Pristupi Gjalskom, Zagreb, 2010.<\/p>\n\n\n\n
18. Od Kaptola do Ludovike: hrvatska nacionalna svijest i do\u017eivljaj Ma\u0111ara u djelu Miroslava Krle\u017ee, Budapest, 2013. 19. Litteratura kajkaviana et croatica, Miskolc, 2013. 20. A Dr\u00e1v\u00e1n t\u00fal \u00e9s innen. Miroslav Krle\u017ea \u00e9s horv\u00e1t irodalmi kapcsolataink, Budapest, 2019.<\/p>\n\n\n\n
21. Zbogom, Zagrebe \u2013 Isten veled, Z\u00e1gr\u00e1b: horv\u00e1torsz\u00e1gi eml\u00e9keim, Budapest, 2022.<\/p>\n\n\n\n
22. Trianon ut\u00e1n. A tov\u00e1bb \u00e9l\u0151 croato-hungarus tudat, Budapest, 2024.<\/p>\n\n\n\n
23. P\u00e1rhuzamok \u00e9s recepci\u00f3. Horv\u00e1t-magyar-szlov\u00e9n irodalmi \u00e9s egyh\u00e1zi kapcsolatok a reform\u00e1ci\u00f3 kor\u00e1ban, Budapest, 2024.<\/p>\n\n\n\n
Prijevodi: 1. Maruli\u0107, Marko: Judit [ma\u0111. prijevod Judite], Budapest, 1999. 2. Maruli\u0107, Marko: Zsuzs\u00e1nna; Jeruzs\u00e1lem v\u00e1ros\u00e1nak panasza; Im\u00e1ds\u00e1g a t\u00f6r\u00f6k ellen [ma\u0111. prijevod: Susana, Tu\u017een’je grada Hjerozolima; Molitva suprotiva Turkom] Budapest, 2007.<\/p>\n\n\n\n Dana 31. kolovoza 2025. preminuo je profesor Istv\u00e1n L\u0151k\u00f6s, vrhunski poznavatelj ma\u0111arsko-hrvatskih knji\u017eevnih veza, me\u0111unarodno poznat i priznat kroatist i istra\u017eiva\u010d srednjoeuropske komparatistike, dopisni \u010dlan HAZU-a. Ro\u0111en je u Egeru 10. studenoga 1933. godine. Godine 1957. diplomirao je ma\u0111arski i … Nastavi \u010ditati ![\"\"](\"https:\/\/hungarologija.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/Lokos-1.jpg\")
<\/a><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"