U sklopu ovogodišnje Smotre Sveučilišta Katedra za hungarologiju predstavit će svoj studij u četvrtak, 13. studenog 15.15-17.00 na štandu Filozofskog fakulteta. Stojimo vam na raspolaganju za sve upite u svezi s našim studijskim programima i stipendijama.
S veseljem vas očekujemo na ovogodišnjoj jubilarnoj Smotri!
https://smotra.ffzg.unizg.hr/?page_id=2119
Katedra za hungarologiju Odsjeka za hungarologiju i turkologiju srdačno poziva sve zainteresirane na otvorenje izložbe Hrvatska Móra Jókaija prigodom 200. godišnjice rođenja istaknutog mađarskog književnika 19. stoljeća, koje će se održati 13. studenog 2025. u 11 sati, u auli Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
izložba Hrvatska Móra Jókaija (Mór Jókai 1825. – 1904.) priređena prigodom 200. obljetnice rođenja istaknutog mađarskog književnika 19. stoljeća bavi se s piščevom osobnom prisutnošću u Hrvatskoj i njegovim putovanjima u Rijeku i Opatiju. Rijeku je pisac posjetio četiri puta. U gradu na zgradi negdašnjeg Hotela Europa nalazi se spomen-ploča kojom se odaje priznanje velikanu mađarske književnosti. Izložba također predstavlja i hrvatski kontekst Jókaijevih djela. Hrvatsko primorje i Dalmacija pojavljuju se kao mjesta radnje u njegovim romanima (Igrač koji dobiva, Tri mramorne glave). Jókai se bavio hrvatskim temama i u svojim člancima te zastupničkim govorima održanima u Ugarskom saboru. Izložba prikazuje i piščevu hrvatsku recepciju, budući da je nekoliko Jókaijevih djela bilo popularno u Hrvatskoj u spomenutom razdoblju. Kustosice izložbe su hungarologinje dr. sc. Franciska Ćurković Major i dr. sc. Jolán Mann
Izložbu se može pogledati do 19. studenog 2025.
Izložbu su podržali Institut Liszt Mađarski kulturni centar Zagreb i MADIB Gostujući profesori za mađarsku kulturu.
Povodom Dana mađarske znanosti i 200-te obljetnice Mađarske akademije znanosti, Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj organizira događaj pod nazivom „Znanstveno poslijepodne”, na koji Vas ovim putem srdačno poziva.
Događaj se održava u okviru Mađarske tribine, čiji je suorganizator Mađarsko kulturno društvo Endre Ady, a pokrovitelj Vijeće mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba.
Događaj će se održati u srijedu, 5. studenoga 2025. godine, od 17 do 20 sati, u Institutu Liszt – Mađarskom kulturnom centru u Zagrebu (Augusta Cesarca 10, 10000 Zagreb).
Program “Znanstvenog poslijepodneva”:
17:00–20:00 – Annamária Šehtel Molnár i prof. dr.sc. József Petrik: Izložba o mađarskim dobitnicima Nobelove nagrade
17:15–17:35 – prof. dr.sc.József Petrik: 200 godina Mađarske akademije znanosti
17:35–18:00 – doc. dr. sc. Franciska Ćurković-Major: Legenda i stvarnost.
Dubrovačke legende u romanu Móra Jókaija Tri mramorne glave
18:00–18:25 – Lea Kovács, književna prevoditeljica: Mađarska književnost kao svjetska književnost – o književnom prevođenju i njegovim izazovima
18:25–18:50 – prof. dr.sc. Károly Skala, akademik: Hibridni i multidisciplinarni STEM smjer u inovativnom inženjerstvu
18:50 – rasprava
S naročitim ponosom i srećom prenosimo vijest da je laureat Nobelove nagrade za književnost 2025. godine mađarski književnik László Krasznahorkai i tim povodom upućujemo mu iskrene čestitke.
Krasznahorkai je drugi mađarski književnik koji je osvojio ovu najprestižniju svjetsku književnu nagradu nakon Imrea Kertésza 2002. godine. U obrazloženju dodjele ovogodišnje Nobelove nagrade, Švedska akademija priopćila je kako ove godine dodjeljuje nagradu ovom mađarskom spisatelju zbog njegovog “impresivnog i vizionarskog djela, koje usred jednog apokaliptičnog terora osnažuje moć umjetnosti”. Kako nadalje stoji u obrazloženju, Krasznahorkai je “veliki epski književnik” koji pripada srednjoeuropskoj tradiciji koja se proteže od Franza Kafke do Thomasa Bernharda, “a obilježena je apsurdnim i grotesknim pretjerivanjima”, objasnili su članovi žirija. “Umjetnički pogled Lászla Krasznahorkaija, potpuno lišen iluzija i sposoban primijetiti krhkost društvenoga poretka, povezan je s njegovom nepokolebljivom vjerom u moć umjetnosti”, naglasila je Akademija.
Knjige Lászla Krasznahorkaija „s iznimnom raznolikošću prikazuju ljudsku egzistenciju, dotičući njezine komične, bezizlazne i transcendentne dimenzije. Krasznahorkaijeve monumentalne i izuzetno glazbene rečenice pridonose suočavanju s poviješću 20. stoljeća i razumijevanju funkcioniranja diktatorskih sustava” – stoji u obrazloženju njegove Međunarodne Bookerove nagrade iz 2015. godine. Kritičari širom svijeta već godinama dijele slično mišljenje o značaju Krasznahorkaijeva stvaralaštva.
“Krasznahorkai je autor s dubokim osjećajem za tradiciju, koji nije ukorijenjen samo u europskoj, nego i u istočnoj kulturnoj baštini; neumoljivo traga za smislom; smatra da je umjetničko stvaralaštvo opravdano samo ako nosi mogućnost sakralnog iskustva – stoga mu misa postaje središnja estetska kategorija. Umjetnost doživljava kao izvorni oblik stvaranja, i upravo je tome svjedok i zastupnik – a ovdje, možda nije ni potrebno posebno istaknuti, naglasak je na činu stvaranja.” (Jánossy Lajos, 2022.)
“Kada su se pojavila prva djela Lászla Krasznahorkaija, ubrzo je postalo jasno da se na književnoj sceni pojavio autor iznimno osebujnog glasa, izrazito prepoznatljivog jezičnog svijeta i jedinstvenog stila koji se ne može zamijeniti ni s kim drugim. (…) Ukratko: smatram Lászla Krasznahorkaija jedinim doista, a vjerojatno i posljednjim, metafizički nadahnutim piscem suvremene mađarske proze, koji je već u prvim godinama svoga stvaralaštva stvorio jezični svijet u kojem taj metafizički registar može najautentičnije progovoriti.” (Angyalosi Gergely, Alföld 1999/3.)
„Njegov je opus trajna, beskrajno blaga, a ipak do kraja uporna, odlučna provokacija. Od samih početaka njegova prisutnost ne uklapa se u okruženje, ali on ni najmanje ne popušta, ne ublažava, ne olakšava kako bi postao prepoznatljivo ‘domaćinski’. On je solist, a ne čovjek orkestra: njegovi se bujajući tokovi rečenica izvještavaju o finim strukturama svijeta koji se pomračuje, o zakonima koji su izgubili snagu, o ludilu praznine što zjapi na mjestu gubitka – u svijetu koji nema ni volje, ni namjere, ni jezika da se s time suoči. On iz svega toga skandalozno strši: prisutan je tako da zapravo nije prisutan, jer razara okvire koji legitimiraju prisutnost. (…) Onomu tko razumije i usuđuje se shvatiti što tvrdi, to je nepodnošljivo; onomu tko ne razumije, ili radi vlastitog mira to ne želi razumjeti, također je nepodnošljivo. Uznemirujuće. Potresno. Previše. Iritantno. Teško. Neistražen put. Opasan teren.” – napisao je o njemu Tibor Keresztury 2014. godine.
László Krasznahorkai rođen je 5. siječnja 1945. u Gyuli, županija Békés. Studirao je pravo u Segedinu i Budimpešti, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta ELTE u Budimpešti mađarsku književnost i organizaciju u kulturi. Prvi tekst objavio je 1977. godine, a od 1982. djeluje kao slobodni umjetnik i profesionalni pisac. Živio je i putovao po raznim zemljama od Njemačke do Mongolije i Kine. 1985. godine objavio je kultni roman ”Sotonski tango” koji je inspirirao redatelja Bélu Tarra da ga ekranizira, nakon čega su pisac i redatelj nastavili surađivati do 2011. („Melankonija otpora“, „Werkmeisterove harmonije“, „Torinski konj“) i te i dalje prijateljuju.
Za svoja djela veliki je mađarski pripovjedač do sada dobio brojne nagrade – od Nagrade József Attila (1987.), Nagrade Sándor Márai (1998.) do najvišega mađarskog državnog priznanja za književnoumjetničko stvaralaštvo – Nagrade Kossuth 2004. godine. Godine 2014. dobitnik je Nagrade Vilenica i Nagrade America za književnost, 2015. Međunarodne nagrade Man Booker za cjelokupan književni opus, 2019. američke National Book Award za najbolji roman u prijevodu, 2021. Austrijske državne nagrade za europsku književnost, a djela su mu prevedena na mnoge jezike. Od 2004. član je Digitalne književne akademije https://dia.hu/dia-szerzok/krasznahorkai-laszlo i Akademije za književnost i umjetnost Széchenyi.
Krasznahorkaijevo književno i filmsko stvaralaštvo naročito je cijenjeno ne samo u Mađarskoj, već je prepoznato od SAD do Japana te u očima hrvatske kritike i publike. Velikog mađarskog pripovjedača hrvatski su čitatelji imali prilike osobno vidjeti i čuti u listopadu 2017. kada je gostovao u Zagrebačkom kazalištu mladih te u Booksi, a ove godine potvrđen je njegov dolazak kao počasnog gosta u Pulu na festival knjiga i autora Sa(n)jam knjige u Istri (28. studenog- 8. prosinca).
Piščeva djela objavljena u prijevodima na hrvatski:
Posljednji vuk / Laszlo Krasznahorkai ; prevela Viktorija Šantić, Zagreb : Multimedijalni institut, 2012.
Melankolija otpora / Laszlo Krasznahorkai ; [s mađarskoga prevela Angela Pataki], Koprivnica : Šareni dućan, 2014.
Rat i rat / Laszlo Krasznahorkai ; s mađarskoga prevela Viktorija Šantić, Zagreb : OceanMore, 2014.
Unutraježivotinja / [tekst] Laszlo Krasznahorkai, [ilustracije] Max Neumann ; prevela Viktorija Šantić, Zagreb : Multimedijalni institut, 2014.
Seiobo je bila tamo dolje / Laszlo Krasznahorkai ; s mađarskoga prevela Viktorija Šantić, Zagreb : OceanMore, 2016.
Sotonski tango / Lászlo Krasznahorkai ; s mađarskoga prevela Lea Kovács, Zagreb : OceanMore, 2016.
Svijet ide dalje / Laszlo Krasznahorkai ; s mađarskoga prevela Viktorija Šantić, Zagreb : OceanMore, 2017.
Uvijek za Homerom : malo sreće i ništa više : Odisejeva špilja / László Krasznahorkai ; crteži Max Neumann ; bubnjarski solo Eli Keszler ; prevela Viktorija Šantić, Zagreb : Kulturtreger : Multimedijalni institut, 2019.
Uvijek za Homerom : malo sreće i ništa više : Odisejeva špilja / László Krasznahorkai ; crteži Max Neumann ; glazba Szilveszter Miklos ; prevela Viktorija Šantić. [2. izd.], Zagreb : Kulturtreger : Multimedijalni institut, 2022.
Povratak baruna Wenckheima / Laszlo Krasznahorkai ; s mađarskoga prevela Viktorija Šantić, Zagreb : OceanMore, 2022.
Katedra za hungarologiju ponosna je na svoje alumne Viktoriju Šantić i Leu Kovács, književne prevoditeljice kojima također čestitamo.
Orijentacijski dan namijenjen je svim novim studenticama i studentima – brucošima, studentima prve godine diplomskog studija te stranim studentima – kako bi im početak studiranja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bio što lakši i ugodniji.
Cilj događaja jest olakšati snalaženje u novom okruženju, omogućiti upoznavanje osoba i službi koje će vam biti važne tijekom studija te zajedno započeti ovo novo poglavlje na najbolji mogući način.
U utorak, 30. rujna 2025, imat ćete priliku upoznati članove Uprave Fakulteta, predstavnike odsjeka, različite urede, službe i centre, kao i studentske udruge i klubove u kojima ćete, možda, vrlo brzo pronaći svoje mjesto.
Saznat ćete sve važno o svojim studijima, pravima i obvezama, dobiti korisne savjete za lakše učenje i snalaženje te otkriti koje vam se sve prilike otvaraju tijekom studiranja.,
U sklopu Orijentacijskog dana organiziraju se sastanci Odsjeka/Katedri sa studentima prve godine, stoga podsjećamo da će sastanak profesora s Katedre za hungarologiju sa studentima prve godine prijediplomskog studija i prve godine diplomskoga studija hungarologije održati se u utorak, 30. 9. 2025. u B-001 u 12 h.
Sastanak profesora s Katedre za hungarologiju sa studentima prve godine prijediplomskog studija i prve godine diplomskoga studija hungarologije održat će se u utorak, 30. 9. 2025. u B-001 u 12 h.
Na sastanku ćete saznati sve važno o studiju, pravima i obvezama, dobiti korisne savjete za lakše učenje i snalaženje te otkriti koje vam se sve prilike otvaraju tijekom studiranja.
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj obilježit će Europski dan jezika Festivalom jezika koji će se održati 26. rujna 2025. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na Festivalu jezika već tradicionalno sudjeluju veleposlanstva, kulturni instituti, fakultetski odsjeci, srednje škole, prevoditelji i drugi jezični stručnjaci, književnici i brojni drugi gosti. Katedra za hungarologiju ovom prilikom predstavit će mađarski jezik s dva programa na koje srdačno poziva sve zainteresirane.
Naše će lektorice povesti sudionike multimedijalne radionice mađarskog jezika za početnike na jednosatnu Šetnju Budimpeštom u 11.00 u učionici A101.
Od 12.00 u učionici A101 otvaraju Klub mađarskih društvenih igara, u kojem će sudionici moći upoznati kulturnu baštinu i znamenitosti Mađarske kroz različite igre.
Dana 31. kolovoza 2025. preminuo je profesor István Lőkös, vrhunski poznavatelj mađarsko-hrvatskih književnih veza, međunarodno poznat i priznat kroatist i istraživač srednjoeuropske komparatistike, dopisni član HAZU-a.
Rođen je u Egeru 10. studenoga 1933. godine. Godine 1957. diplomirao je mađarski i ruski jezik i književnost na Sveučilištu u Debrecenu; tada se počeo upoznavati i s hrvatskim jezikom i kulturom. Predavali su mu izvrsni mađarski slavisti, a osobito snažan utjecaj imao je na njega profesor Endre Angyal, istraživač hrvatske barokne književnosti. Od 1960. bio je profesor povijesti mađarske književnosti na Pedagoškoj akademiji u Egeru, od 1985. docent na Odsjeku za svjetsku književnost Sveučilišta u Debrecenu, od 1988. predstojnik Odsjeka, a od 1999. do umirovljenja 2003. redoviti profesor.
Od ranih 1960-ih bio je u osobnom kontaktu i prijateljstvu s Miroslavom Krležom, Ervinom Sinkóm, kasnije i s Nedjeljkom Fabrijem; održavao je stručne veze s Ivom Frangešom, Jakšom Ravlićem, Milanom Ratkovićem, Jaroslavom Šidakom te s mlađom generacijom književnih povjesničara. Kao gostujući profesor, između 1995. i 2006. održavao je nezaboravne komparatističke kolegije na Katedri za hungarologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu („Mađarska književnost u europskom kontekstu“; „Hrvatsko-mađarske književne veze“).
Njegovu znanstvenu orijentaciju i istraživački habitus trajno je oblikovala nova hungarologija 1930-ih, usmjerena na proučavanje srednjoeuropskih kulturnih veza, koja je posebnosti mađarske nacionalne samospoznaje uvijek definirala kao rezultat stoljetnoga dijaloga sa susjednim kulturama. István Lőkös imao je važnu ulogu u obnovi ove šire shvaćene hungarologije u njezinu književnopovijesnom smjeru, od 1960-ih godina nadalje. Kao filolog ostvario je značajne rezultate i u istraživanju povijesti hrvatsko-mađarskih književnih veza. Glavne istraživačke teme kretale su mu se od reformacije u 16. stoljeću i baroka u 17. stoljeću pa sve do 19. i 20. stoljeća.
Autor je monografija, među ostalim, o hrvatskim epskim prethodnicima mađarskog epa Nikole Zrinskog (1997), o stvaralaštvu Ksavera Šandora Gjalskog (2008), o Krležinim Baladama Petrice Kerempuha (1999). Posebno se zanimao za naratološke reprezentacije nacionalnih identiteta, koje su se ponekad preklapale, a ponekad sukobljavale, te za hrvatsku i mađarsku romanesknu književnost 19. stoljeća (Nacionalni identitet i roman: Predodžba o Mađarima u hrvatskoj prozi 19. stoljeća, 2004 – objavljen na mađarskom). U vrijednom zborniku studija Litteratura kajkaviana: kajkavska književna povijest viđena mađarskim očima (2014 – objavljen na mađarskom) analizirao je međuodnose kajkavske i mađarske književnosti.
Uz komparatističke radove objavljene na hrvatskom, njemačkom i mađarskom jeziku, dao je velik doprinos upoznavanju hrvatske književnosti u Mađarskoj svojom na mađarskom jeziku pisanoj povijesti hrvatske književnosti (A horvát irodalom története, 1996) i
popratnom antologijom (Horvát irodalmi antológia, 2004), u kojoj je brojna važna hrvatska djela objavio na mađarskom u vlastitim vrsnim prijevodima.
Za svoje je radove primio više uglednih književnih nagrada (Nagrada Davidias, 1997, 2008, 2011; Nagrada INE, 2003); za svoj znanstveni rad 2017. godine odlikovan je „Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića“. HAZU-ov Razred za književnost izabrao ga je 2000. godine za dopisnog člana.
Djela prof. Istvána Lőkösa: 1. Hidak jegyében, Budapest, 1974. 2. Magyar és délszláv irodalmi tanulmányok, Budapest, 1984. 3. A horvát irodalom története [Povijest hrvatske književnosti], Budapest, 1996. 4. Zrínyi eposzának horvát epikai előzményei, Debrecen, 1997. 5. Déli szláv–magyar szellemi kapcsolatok, Miskolc, 1997. 6. A Kaptoltól a Ludovikáig. Horvát nemzettudat és magyarságélmény Miroslav Krleža életművében, Budapest, 1997. 7. Hrvatsko-mađarske književne veze, Zagreb 1998. 8. Erlebnisse und Rezeption. Krležas Kerempuh-Balladen aus ungarischer Sicht, München, 1999.
9. Nemzettudat, nyelv és irodalom. Horvát–szlovén–magyar irodalom és művelődéstörténeti interferenciák, Budapest, 2002. 10. Od Marulića do Krleže, Split, 2003. 11. Nemzettudat és regény. Magyarságkép a 19. századi horvát szépprózában, Debrecen, 2004. 12. Horvát irodalmi antológia [Antologija hrvatske književnosti], Budapest, 2004. 13. Kroatističke i croatohungarološke teme, Budapest, 2007.
14. Horvát-magyar és szerb-magyar irodalmi interferenciák, Budapest, 2007. 15. Croatohungarica. Hrvatsko-mađarske književnopovijesne teme, Zagreb, 2008.
16. Ksaver Šandor Gjalski, Budapest, 2008. 17. Pristupi Gjalskom, Zagreb, 2010.
18. Od Kaptola do Ludovike: hrvatska nacionalna svijest i doživljaj Mađara u djelu Miroslava Krleže, Budapest, 2013. 19. Litteratura kajkaviana et croatica, Miskolc, 2013. 20. A Dráván túl és innen. Miroslav Krleža és horvát irodalmi kapcsolataink, Budapest, 2019.
21. Zbogom, Zagrebe – Isten veled, Zágráb: horvátországi emlékeim, Budapest, 2022.
22. Trianon után. A tovább élő croato-hungarus tudat, Budapest, 2024.
23. Párhuzamok és recepció. Horvát-magyar-szlovén irodalmi és egyházi kapcsolatok a reformáció korában, Budapest, 2024.
Prijevodi: 1. Marulić, Marko: Judit [mađ. prijevod Judite], Budapest, 1999. 2. Marulić, Marko: Zsuzsánna; Jeruzsálem városának panasza; Imádság a török ellen [mađ. prijevod: Susana, Tužen’je grada Hjerozolima; Molitva suprotiva Turkom] Budapest, 2007.
S tugom javljamo da je 23. srpnja 2025. godine preminuo mađarski povjesničar književnosti, esejist, sveučilišni profesor i kulturni posrednik, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Csaba Gy. Kiss – istaknuta figura srednjoeuropske humanistike, svestrani istraživač hrvatsko-mađarskih kulturnih odnosa, te dugogodišnji prijatelj i strukovni podržavatelj, a kroz nekoliko godina i vanjski suradnik naše katedre.
U razdoblju od 1999. do 2004. radio je na katedri kao gostujući profesor za mađarsku književnost, ostavivši dubok trag među studentima i kolegama. Njegova predavanja i interpretacije mađarske i srednjoeuropske književnosti nadahnjivali su studente i kolege, a širina njegove erudicije učinile su ga jednim od najvoljenijih i najcjenjenijih predavača kako u međunarodnim krugovima, tako i na našoj katedri i široj zagrebačkoj akademskoj sredini.
Bio je inicijator ideje i suurednik velikog zbornika studija o hrvatsko-mađarskim povijesnim i kulturnim odnosima (Croato-Hungarica: uz 900 godina hrvatsko-mađarskih povijesnih veza. A horvát-magyar történelmi kapcsolatok 900 éve alkalmából) koji je objavljen 2002. i koji je značajno dopridonio akademskom i kulturnom dijalogu između dviju zemalja.
Godine 2014. objavio je knjigu Budimpešta–Zagreb s povratnom kartom, zbirku kulturnih eseja u kojoj s osebujnim šarmom iznosi osobne dojmove o Zagrebu i Hrvatskoj iz ugla srednjoeuropskog promatrača, bilježeći svoja vrijedna i autentična opažanja o kulturi, ljudima.
Csaba Gy. Kiss autor je brojnih studija i eseja o mađarskoj književnosti, kulturnim dodirima među narodima srednje Europe, kao i o pitanjima identiteta i povijesti ideja. Posebnu je pažnju posvećivao hrvatsko-mađarskim kulturnim vezama, o kojima je govorio i pisao s dubokim poštovanjem i intelektualnim angažmanom. Njegovo djelovanje u Zagrebu predstavljalo je most između kultura, jezika i znanstvenih tradicija.
U opusu profesora Kissa posebnu važnost ima i grad Rijeka. Svojim studijama doprinio je da mađarska prošlost i kulturne veze Rijeke ponovno postanu predmet znanstvenih istraživanja. Kao suurednik, zajedno s našom kolegicom dr. sc. Franciskom Ćurkovic-Major, uredio je knjigu Rijeka i okolica u putopisima 19. stoljeća, te Mađarski pisci na Jadranu i Jadranske slike – mađarski putopisi, koji svjedoče o vrlo značajnoj tradiciji i poziciji motiva Jadrana u modernoj mađarskoj književnosti.
Osim znanstvenog doprinosa, ostat će zapamćen po svojoj toplini, ljudskoj bliskosti i istinskoj znatiželji prema drugome – osobinama koje su ga činile iznimno dragocjenim sugovornikom i prijateljem.
U ime Katedre za hungarologiju, izražavamo iskrenu sućut njegovoj obitelji, prijateljima i kolegama. Njegov će duh živjeti u sjećanjima svih onih koji su s njime radili, učili i razgovarali.
Profesorica Kristina Katalinić za vrijeme ispitnih rokova konzultacije drži četvrtkom od 10.00 do 11.00 i prema dogovoru.