U ljetnom semestru akademske godine 2025./2026. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ponovno će se izvoditi izborni kolegij Mađarska arhitektura i urbanizam 19. stoljeća na diplomskoj razini, u okviru Katedre za hungarologiju (Odsjeka za hungarologiju i turkologiju).
Nastavu izvodi arhitekt i konzervator Boris Dundović (Institut za povijest umjetnosti), a nositelj kolegija je izv. prof. dr. sc. Sándor Bene. Kolegij iznosi 3 ECTS boda te je, zbog vanjske izbornosti, otvoren i studentima drugih diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Također se izvodi i kao otvoreni kolegij u Programu cjeloživotnog obrazovanja Filozofskog fakulteta, te je otvoren za upis svima zainteresiranima [više informacija na: https://thetha.ffzg.hr/czo i @mau19.ffzg]. Prijaviti se možete u sklopu Programa CZO na: https://form.jotform.com/260193513275354
Nastava će se održavati u blok-satovima srijedom od 15.30 do 17.00 sati na adresi Ulica Ivana Lučića 3, u predavaonici A-315 (3. kat).
Uvodno predavanje održat će se 25. veljače 2026., prema rasporedu za ljetni semestar.
Kolegij obrađuje povijest i konceptualne okvire mađarske arhitekture i urbanizma od kraja 18. stoljeća do Trijanonskog sporazuma 1920. godine. Tzv. dugo devetnaesto stoljeće je pritom podijeljeno na četiri etape nazvane po pojačanom intenzitetu pojedinih stilova: arhitekturu i urbanizam klasicizma, ranog historicizma (romantizma), visokog i zrelog historicizma te na razdoblje prijeloma 19. i 20. stoljeća obilježenog eklekticizmom i secesijom. Kolegijem su predstavljeni ključni protagonisti i primjeri graditeljskih ostvarenja koji ilustriraju arhitektonski i urbanistički diskurs vremena. Predstavljena je i refleksija utjecaja onodobne mađarske arhitekture i urbanizma na hrvatske prostore. Kolegij tako nudi temeljnu sintezu i glavni okvir za razumijevanje izgrađenog okoliša mađarskoga 19. stoljeća.
Glavni cilj kolegija jest upoznati polaznike s razvojem izgrađenoga okoliša u razdoblju
najintenzivnijega stvaranja identiteta kulturnoga kruga koji je obilježio i hrvatsku povijest. Polaznici kolegija pritom se upoznaju s vrstama i tipologijama u arhitekturi i urbanizmu 19. stoljeća, ali i sa njihovim specifičnostima s obzirom na koincidirajuće društvene, ekonomske, političke i kulturne tokove. Kolegij ukazuje i na poseban utjecaj mađarskih tendencija na razvoj hrvatskih gradova toga razdoblja, te obrađuje temu hrvatsko-mađarskih veza u arhitekturi. Polaznici tako stječu temeljna znanja o povijesti mađarske arhitekture i urbanizma 19. stoljeća, kao i vještinu komparativne analize pojedinih tema i primjera kojima se kolegij bavi.
